U emisiji Frekvencija pozitivnog, koju vodi i uređuje Ajla Mrkaljević, razgovarali smo o tome kako je biti mentor novim generacijama te kako je raditi posao u svojoj struci u Bosni i Hercegovini. O ovoj temi razgovarali smo s mentoricom, peer-educatoricom i ekonomisticom, Maidom Brkić. Zadovoljstvo je bilo razgovarati s Maidom jer nam je dala konkretne primjere odgovarajući na naša pitanja.
Prvi dio našeg razgovora smo posvetili samom obrazovanju i ekonomiji u Bosni i Hercegovini.
RadiYo Active: Obzirom da radite posao u struci, na čemu Vam i čestitamo, koliko je teško u BiH pronaći posao u svojoj struci?
„Nažalost, u Bosni i Hercegovini društvo smatra nemogućim pronalazak posla u struci ili barem da se to dešava tej rijetkim i sretnim. Moje lično iskustvo govori drugačije. Kompanija za koju trenutno radim je zbog potrebe za dodatnim radnicima raspisala konkurs na koji sam aplicirala. Dobila sam poziv za prvi intervju, nakon toga je organizovan drugi krug, ponovo intervju, razgovori i provjere, a nakon toga je uslijedilo zaposlenje.
Međutim, godinu dana prije zaposlenja, bila sam student treće godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Aktivno sam učestvovala u traženju posla u struci. Javljala sam se na sve konkurse, pozive i oglase koji su u tom trenutku bili otvoreni iz oblasti ekonomije, finansija i marketinga. Samoinicijativno sam kompanijama dostavljala moju biografiju i podatke da, ukoliko im bude potreban zaposlenik mog profila, mogu da me kontaktiraju.
Dakle ne možete očekivati bilo kakav rezultat, zaposlenje ni radno iskustvo ukoliko nikakvu aktivnost prvenstveno Vi niste poduzeli“ – kazala je Brkić.
Na naše pitanje: da li se kvalifikovane i kompetentne osobe danas dovoljno cijene i poštuju u BiH, Brkić je odgovorila da se to koliko će drugi da Vas poštuju i cijene tiče prvenstveno Vas, ali i da se u posljednjih par godina bh. društvo polako budi i okreće pravim vrijednostima koje su proteklih godina bile na margini. Naglasila je da vjeruje da će znanje, kompetentnost, stalan lični rast i razvoj društva i drugi ljudi uvijek znati cijeniti.
RadiYo Active: Iako radite posao u struci, da li ste zadovoljni svojom egzistencijom ili smatrate da vaša struka vrijedi mnogo više od onoga što vam je pruženo kao ekonomistima?
„Dobar ekonomista će uvijek za sebe pronaći posao, stvoriti poslovnu priliku i pronaći način da se bavi istraživanjem oblasti koja njega zanima. Zbog toga ne sumnjam u egzistenciju društva. Smeta mi to što ekonomiju izjednačavaju sa samo jednom njenom oblasti. Vjerujem da ne znaju da ekonomija obuhvata veliki broj oblasti poput finansija, marketinga ili revizije, a u kojima mi ekonomisti djelujemo“ – zaključuje Brkić.
RadiYo Active: Često možemo čuti pitanje “Šta mislite o odlasku mladih?”. No, šta mislite o mladima koji su ostali u BiH? Kakvi su njihovi budućnost i prosperitet u ovoj državi?
„Rado ću ja odgovoriti i na pitanje šta mislim o odlasku mladih ljudi. Razlozi odlaska mladih iz BiH i sa prostora Balkana nisu više egzistencijalne i finansijske prirode. Mladi odlaze zbog nezdrave atmosfere koja je u našem društvu prisutna već dvadeset godina, ali i zbog neuređenih sistema. Ne raduje me ta činjenica i hiljade osoba koje napuštaju zemlju, ali biram da vjerujem da će se jednom, sa znanjem i iskustvom koje su stekli u uređenim sistemima, vratiti i ovdje primijeniti naučeno. Oni koji su se odlučili da ostanu, a jedna sam od njih, su oni koji vjeruju u bolju budućnost i napredak naše zemlje i to su oni koji će stvoriti uslove za bolje sutra. Generacije koje dolaze su generacije koje sa sobom nose prosperitet, napredak, znanje, kreativnost i svjesnost o svim mogućnostima koje im savremeno društvo pruža, a itekako su spremni da ih iskoriste“ – kazala je Brkić.
U toku našeg razgovora, Brkić je također istaknula da je ekonomski napredak u BiH svakako moguć, ali obzirom na našu prošlost, ekonomske, političke pa i moralne krize kroz koje smo prošli, a i trenutnu krizu izazvanu pandemijom s kojom se susrećemo i čije posljedice osjećamo i tek ćemo, za nas je napredak veliki izazov. Međutim radom i znanjem jača se individualno. Jako društvo počiva na jakom individualcu. Zbog toga svi moramo svoj rad i znanje staviti u službu društvenog i ekonomskog napretka.
Pored toga, prvenstveno trebamo naučiti šta je odgovornost i preuzeti istu za sve svoje postupke. Mi godinama čekamo nekoga da dođe i riješi naše probleme, a rješenje svih naših problema je u nama i mi toga moramo biti svjesni. Zatim, izvršiti reformu sistema obrazovanja jer ako uništite obrazovanje uništiti ćete ekonomiju, privredu i cijeli narod jedne države. Edukovanim, obrazovanim i stručnim ljudima treba povjeriti da vode važne procese. Nama na ovim prostorima je zaista potreban niz reformi i usklađivanja sa digitalnom erom u kojoj živimo, ali i niz reformi na individualnom planu kako bismo bili spremni da uspješno odgovorimo na sve izazove koje nam budućnosti nosi. Ono što bih još voljela da istaknem jeste da prestanemo gledati u dvorišta komšijskih evropskih zemalja, vjerujući kako tamo sunce jače sija. Sija i u našem dvorištu, samo trebamo pogledati, shvatiti šta imamo i raditi na unapređenju onoga što nam je već tu.
Drugi dio našeg razgovora posvetili smo neformalnom obrazovanju i tome kako je biti mentor novim generacijama.
Kako nam Brkić otkriva, njeno neformalno obrazovanje je krenulo prije skoro deset godina kad se grupa učenika iz njene osnovne škole, uključujući i nju, kroz predmet Građansko obrazovanje okupila s namjerom rješavanja aktuelnog problema u njihovoj lokalnoj zajednici. Radeći na tom projektu, shvatajući još tad u osnovnoj školi koliko je značajno baviti se aktivizmom, izabrala je da u daljem formalnom obrazovanju uporedo aktivno učestvuje i u radu nevladinih organizacija. Upisom u gimnaziju, svoj rad je nastavila kroz vijeće učenika, organizacije koja je okupljala srednjoškolce i omogućavala im da se bave tematikom koja ih je u tom trenutku doticala. Kako kaže, zaista su bili jako mladi, a radili su vrhunske projekte i aktivnosti koje su generacijama iza njih olakšale i formalno ali i neformalno obrazovanje. Neformalno obrazovanje je prati i dan-danas. Stoga se naša sagovornica u jednom segmentu usavršava u oblasti u kojoj želi u budućnosti da se specijalizuje, a u drugom segmentu je mentor njenim učenicima i prenosi im znanje koje je stekla dosad.
Nakon osvrta na njenu iznimnu biografiju, pitali smo našu sagovornicu koliko joj je neformalno obrazovanje pomoglo u formalno obrazovanju, ali i životu uopće.
„Pored toga što mi je donijelo neprocjenjiva iskustva, prijatelje za cijeli život i putovanja koja se pamte, oblikovalo me i kao ličnost. Sve ono što u školi nisam mogla da naučim, učila sam kroz aktivizam i volontiranje. S marketingom i PR-om sam se susrela upravo kroz rad u nevladinoj organizaciji i tad se rodila ljubav i želja da to bude moja profesija za cijeli život. Neformalno obrazovanje i rad u nevladinim organizacijama su uveliko odredili moj životni put i izbore“ – objašnjava Maida Brkić.
RadiYo Active: Koji je najbolji savjet koji ste dobili tokom svog neformalnog obrazovanja? Šta je u tom periodu vašeg života taj savjet za vas značio?
„Najbolji savjet i princip po kojem živim jeste – znanje ti niko ne može oduzeti. I zaista je tako! Kad ste vi u osjetljivim tinejdžerskim godinama i još uvijek tražite sebe i upoznajete svoju ličnost, postavljate sebi često pitanja poput onog vrijedi li zaista to što ja radim. Da li biti prepoznati moj rad, trud i učenje? Bavim li se ja zaista korisnim stvarima? U tim momentima ličnog preispitivanja, savjet da mi znanje stečeno iskustvom, lekcijama, ali i teorijskim učenjem, niko ne može uzeti je dolazio u pravom trenutku“ – kazala je Brkić.
Maida nam je otkrila da svojim učenicima preporučuje da period srednje škole iskoriste upravo za neformalno obrazovanje, jer imaju sasvim dovoljno vremena i za školske i vannastavne aktivnosti, a to znanje koje steknu tad u tim godinama je nešto što će im itekako koristiti i na fakultetu, a kasnije i prilikom zaposlenja. Poslodavci u BiH prepoznaju, cijene i vrednuju vaš ispunjen CV i stečeno iskustvo u periodu formalnog obrazovanja.
BiH zaista ima mlade ljude koji su jako aktivni u svojim lokalnim zajednicama. Prepoznaju značaj njihovog djelovanja i umrežavanja sa mladima iz drugih loklanih zajednica. Neformalno obrazovanje je jedan trend među mladima. Godinama mladi uspješno vode omladinske organizacije, prenose aktivnosti jedni na druge, olakšavaju školovanje i rad onima koji dolaze nakon njih, što upućuje da mladi žele da rade i doprinose društvu, te da društvo njihov rad prepoznaje kao koristan.
U toku našeg razgovora, Brkić nam je otkrila da je njen moto kroz život, a i kao mentorice – snovi se ostvaruju onima koji vjeruju u njih. Svojim učenicima tako želi prenijeti i na ličnom primjeru pokazati da sve što požele mogu i da ostvare. Svaki njihov san samo treba dobar plan i realizaciju.
Također, ono što naročito naglašava kao mentorica i edukatorica jeste obrazovanje i znanje. Uči ih da se znanjem mijenja svijet i da naučeno uvijek vrijedi.
RadiYo Active: Koliko je danas teško biti mentor, ali i uzor mladim ljudima?
„Izazovno je, naročito uz dostupnost svih informacija kakvu danas imamo i prisustvo društvenih mreža. Mladi su danas izloženi tome da im uzor i primjer budu oni koji nažalost ne njeguju ispravan sistem vrijednosti. Rijetko imaju alternativu tome. Zbog toga kroz svoj rad s njima njegujem razgovor, pozitivne priče i lične prirode, ali i one društvene – promovišem im sve one istinske vrijednosti kako bi sami mogli da shvate čiji put da prate i koji put i karakteristike vode do trajnijih i boljih rezultata. Ako ste u ulozi mentora, morate vi sami imati izgrađenu ličnost, definisane prioritete, imati znanje o oblasti kojoj njih podučavate, ali isto tako morate vi prvi pokazati poštovanje, razumijevanje i radnu etiku.“ – poručuje Brkić
RadiYo Active: Čemu težite u okviru Vašeg mentorstva? Da li uspijevate u tome?
„Želim da ih podstaknem da uče i da se obrazuju. Vjerujem zaista da se znanjem mijenja svijet. Zbog toga sam im velika podrška u svim njihovim aktivnostima u formalnom i neformalnom obrazovanju. Također, bitno mi je da njeguju empatiju i međuljudske odnose. Stres je dio naše svakodnevnice i nikad ne znamo kroz kakve probleme prolazi osoba prekoputa nas. Svjesna toga, ukazujem im na značaj razgovora, saosjećanja prema drugome, razumijevanja, razvijanja vještine komuniciranja, slušanja sagovornika. Nekad kao mentor ne stignete ispuniti predviđenu normu, ali ako jednog učenika podstaknete na pozitivnu promjenu u određenom segmentu njegovog života, uradili ste dovoljno.“
Pitali smo našu sagovornicu koje su to vještine koje svaki mentor/ica treba posjedovati, a one koje je istaknula su empatija, te komunikacijske i organizacijske vještine. Empatija i vještina komuniciranja sa drugima je nešto što svima nama treba, jer najčešće problemi u društvu i odnosima među ljudima nastanu zbog nedostatka jednog od ova dva.
RadiYo Active: Šta je za vas važnije, da ste dobra ekonomistica ili uzorna mentorica? Zašto?
Važno mi je oboje podjednako. Nijedan moj identitet i uloga ne isključuje drugu. Usavršavanjem, profesionalizmom i željom da budem dobra ekonomistica, primjer sam i uzor kao mentorica. Osim što sam sretna i zadovoljna zbog uspješne karijere i saradnje s učenicima, ja sam i dobra kćerka, sestra, prijateljica. Čovjek kroz život stiče niz uloga i često na dnevnom nivou prelazi iz jedne u drugu, zbog čega je bitno naučiti balansirati između svih njih i u svakoj ulozi truditi se da budemo što bolji.
Posljednje pitanje koje postavim svakom svom gostu jeste: Šta biste poručili našim slušaocima. No, Vama ću postaviti: šta biste poručili mlađoj sebi?
„Hvala Vam za ovo pitanje. Možda ono što bih rekla mlađoj sebi je ono što bih poručila i našim slušaocima, a to je da ne sumnjaju u svoje sposobnosti zbog tuđih ograničenja i da iskoriste sve prilike koje im život pruža.“
(activezenica)
